NAŠ MANIFEST
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

1_ _ _ _ Uvod

Hrvatska u 21. stoljeću svjedoči dubokoj krizi demokracije i odvajanja politike od građana. Vlast i politika postali su privilegijom političkih elita, dok se građane rijetko kad pita za mišljenje. Političari već dugi niz godina nemaju viziju i ideje usklađene sa željama i potrebama građana koji su ih izabrali. U političkoj viziji Stranke rješenja se ne sastoje samo od obećanja stranačkih osoba i tijela, već i od prijedloga samih građana, kao i stručne i ostale zainteresirane javnosti. Pitanje političke legitimnosti usko je vezano za stupanj političke participacije u društvu. Pojam demokracije za koji se zalaže Stranka u tom smislu nadilazi osiromašenu koncepciju predstavničke demokracije, reduciranu na periodički izbor predstavnika u zakonodavnim tijelima, koji, kao što je dobro poznato, nerijetko gube bilo kakvu odgovornost za provođenje želja građana koji su ih izabrali. Demokracija bez aktivne građanske participacije gubi svoj smisao, međutim, da bi građani postali aktivniji, moraju za to imati priliku. Naša je misija to omogućiti. Uvođenje građana u neposredno sudjelovanje u odlučivanju, mimo periodičkog izbora političkih predstavnika, za nas predstavlja apsolutni imperativ. Mi još uvijek vjerujemo u demokraciju kao izraz vladavine naroda - demokraciju u kojoj svaka dobra ideja mora dobiti priliku da bude primijećena i ostvarena te u kojoj svatko mora dobiti mogućnost za doprinos pozitivnoj promjeni.


2_ _ _ _ Vizija i misija

Stranka ZA GRAD zalaže se za društvo aktivnih i zadovoljnih pojedinaca koji mogu realizirati svoje potrebe, dok istovremeno brinu za dobrobit svih njegovih članova. Želimo živjeti u društvu u kojem je različitost prilika, a ne prepreka, društvu u kojem vlada povjerenje, a ne strah, društvu temeljenom na znanju, a ne podobnosti. Želimo živjeti u društvu slobode misli i govora, u kojem je političko djelovanje pristupačno i ohrabrivano i u kojem građani sudjeluju u kreiranju svojeg okruženja.

Glavni cilj Stranke je omogućiti sudjelovanje građana u donošenju političkih odluka. Stoga se zalažemo za uključivanje građana u razvoj vlastite zajednice kroz interakciju sa svojim predstavnicima. Kao rezultat ovih nastojanja težimo novom obliku politike u kojem su građani motivirani redovito sudjelovati u donošenju odluka. S druge strane, protivimo se tome da rezultat participacije građana bude kršenje temeljnih sloboda i prava svakog čovjeka bez obzira na vjeru, nacionalnost, spol, rodnu opredijeljenost, rasu, političko opredjeljenje ili socijalni status. Jednako tako, zalažemo se za ostvarenje prava na obrazovanje i rad, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, za zaštitu ekonomskih sloboda te prava na različitost – osobnu, kolektivnu, regionalnu, kulturnu, rodnu, religijsku, nacionalnu i političku. U tom svjetlu, tolerancija i širenje kulture političkog dijaloga te moralna odgovornost u djelovanju svih društvenih aktera, a posebice politička odgovornost pri donošenju odluka, nužni su sastojci društvenih odnosa kako ih zamišljamo.

Nadalje, podupiremo razvoj civilnog društva, višestranačku parlamentarnu demokraciju uz strogu podjelu vlasti, neovisnost sudstva te institucionalnu zaštitu manjinskih i prava pojedinca. Podupiranje razvoja regija, područne i lokalne samouprave, očuvanje prirodnih resursa i racionalno raspolaganje njima te promicanje obrazovanja i znanja kao temeljnih ljudskih i gospodarstvenih resursa smatramo neizostavnim u kreiranju i provođenju javnih politika.

 

3 _ _ _ _ Transparentnost i participativna demokracija

transparentnost

Transparentnost je ključna preventivna mjera protiv korupcije i jamac poštenja javne uprave, i kao takva je apsolutno nužna u radu svih javnih ustanova i tijela državne i lokalne vlasti. Zato je jedan od najvažnijih ciljeva ove Stranke provođenje načela transparentnosti u odlučivanju na svim razinama vlasti. Pri tome je osobito važna transparentnost proračuna, financijskog sektora, javne nabave, rada svih upravnih tijela, javnih projekata, javnih servisa. S druge strane, platforma preko koje građani direktno odlučuju o zakonskim prijedlozima, ali i predlažu teme za raspravu u Saboru, služi nam kao garancija vlastite transparentnosti. Time namjeravamo potaknuti i opću informatizaciju javnih servisa kao dio programa transparentnosti i učinkovitosti te nove razine funkcioniranja.

participativna demokracija

U sistemu koji sustavno onemogućuje i obeshrabruje sudjelovanje građana u političkom odlučivanju, procedure participativnog odlučivanja predstavljaju način na koji građani mogu komunicirati probleme koji ih muče. U skladu s tim, naš cilj je omogućiti građanima da putem svojih zastupnika sudjeluju u političkom odlučivanju, potičući aktivno građanstvo koje obaviješteno i meritorno odlučuje o zbivanjima u svojoj zajednici.

Participativna demokracija povećava učinkovitost upravljanja, smanjuje osjećaj otuđenosti građana od centara moći, potiče raspravu o rješenjima za društvene probleme. Time pridonosi oblikovanju aktivnih i svjesnih građana sposobnih da se aktivno zauzimaju za svoju i dobrobit zajednice. Kao takva, participativna demokracija obvezuje obnašatelje vlasti da budu u dodiru s potrebama građana, osiguravajući korektivne i antikorupcijske mehanizme koji preventivno djeluju na pokušaje manipulacije i obmane. Budući da suvremene tehnologije omogućuju, primjerice, plaćanje na daljinu, zašto ne uvesti i mogućnost odlučivanja na daljinu? Kao stranka, zalažemo se za otvorenost prema građanima kao ključni čimbenik i jamac transparentnosti djelovanja i rada.

metoda participacije

Uspostavljanjem web platforme za stalnu komunikaciju s izabranim zastupnicima, želimo omogućiti građanima da preko svojih predstavnika sudjeluju u radu Sabora. Svaki zastupnik ili zastupnica na platformi će prenositi teme koje se raspravljaju u Saboru i prikupljati mišljenja i komentare građana. Osim toga, građani će moći predlagati teme te međusobno raspravljati i komentirati, što ujedno služi i kao poticaj razvoju aktivne kulture političkog dijaloga. Jednako tako, imat će priliku periodički ocjenjivati rad svojih izabranih zastupnika/ca te davati smjernice i prijedloge za poboljšanje njihovog rada. Želimo razvijati kulturu aktivnih građana koji promišljaju o problemima u društvu i aktivno rade na njihovom rješavanju .


4 _ _ _ _ Ključne reforme

Naša glavna vrijednost je participacija, stoga želimo zajedno sa strukom i građanima detektirati glavne probleme i tražiti njihova rješenja. Ipak, smatramo da postoji nekoliko prioritetnih tema za politički dijalog i prijedlog reformi.

PRAVOSUĐE

Neovisno i efikasno pravosuđe preduvjet je svih reformi. Najveći neuspjeh društva je ukoliko građani nemaju povjerenje da su njihova prava zaštićena i da postoji vladavina zakona. U percepciji neovisnosti pravosuđa Hrvatska je na 3. mjestu odostraga od 28 članica EU. Prema Globalnom korupcijskom barometru za RH Transparency Internationala koji oslikava percepciju građana o korumpiranosti pravosuđa i drugih glavnih područja, Hrvatska već godinama  dobiva zabrinjavajućih 4 od 5, s tim da 5 predstavlja potpunu korupciju.

Temeljna ideja: pravosuđe treba transformirati iz srednjovjekovnog vlastelinskog oblika vlasti u modernu vlast kao javnog  servisa građana i gospodarstva i vratiti povjerenje u sustav.

Cilj mjera: smanjivanje vlastelinskih pravosudnih ovlasti uz porast efikasnosti pružanja  pravne zaštite i
odgovornosti pravosudnih dužnosnika.

1. UVOĐENJE OBAVEZNE BODOVNE LISTE I OCJENJIVANJA RADA SUDACA

    Prema postojećem uređenju sudačka funkcija je praktički doživotna i ne ovisi o ocjenjivanju rada. Sudska
    vlast, kao i svaki drugi oblik vlasti, treba služiti kao servis građanima i građani trebaju imati mogućnost
    participacije i ocjenjivanja sustava.

    PLAN: uvođenje bodovnih lista za suce

          - uvođenje ocjenjivanja rada sudaca od strane stranaka u postupku ( participativno pravosuđe )

          - uvođenje sustava osobnih sankcija prema sucima koji ne zadovoljavaju u radu

2. SKRAĆIVANJE TRAJANJA SUDSKIH POSTUPAKA

    Sudski postupci moraju trajati kraće, jer zakašnjela pravda nije pravda.

    PLAN: najveći dopušteni vremenski period u kojem sud treba poduzeti radnju u određenom predmetu,
     a koja nije regulirana na neki drugi način ne smije biti dulji od 45 dana; riječ je o tzv. 'običnim' radnjama
     zbog kojih postupci u cjelini jako dugo traju - slanje tužbe na odgovor, zakazivanje ročišta, postupanje
     po pisanim prijedlozima stranaka.

          - u slučaju da stranka utvrdi propust suda u pogledu pravovremenog poduzimanja radnji, pripada joj
             osnovano pravo na suđenje u razumnom roku.

3. ODGOVORNOST ZA ŠTETU USLIJED NEPRAVILNOG RADA

    Strankama često nastane šteta u vidu različitih tipova troškova uslijed nemarnog ili nezakonitog rada
    sudova – moraju angažirati odvjetnike za
pobijanje po njih negativnih odluka, koje su donesene bez
    zakonske osnove i/ili njihove krivnje, snositi troškove dolaska na termine koji nisu pravovremeno otkazani
    i slično.

    PLAN: omogućiti strankama pravo na naknadu svakog troška nastalog zbog nemarnog ili nezakonitog
     rada sudova.

          - povećanje odgovornosti države za rad svojih službenika uz jačanje osobne odgovornosti sudaca.

4. UVOĐENJE SUDSKE ZAŠTITE OD NEZAKONITIH RADNJI FINE

    Republika Hrvatska je izgradila poseban sustav 4-diobe vlasti u kojem FINA predstavlja njegov poseban
    dio, koji objedinjuje zakonodavnu ( u slučajevima kada stvara posebno pravo prema kojem postupa, a
    koje zadire u najvažnija imovinska prava pojedinca ), izvršnu i sudsku vlast.

    Pojedinci nemaju pravo na adekvatnu i efikasnu sudsku zaštitu od nezakonitog postupanja FINE.

    PLAN: uvođenje prava stranaka na zahtjev da sud otkloni nepravilnosti koje je FINA učinila u svom
     radu.
 

5. UKIDANJE SVRSISHODNE DELEGACIJE NA PRIJEDLOG SUDOVA

    Zbog neravnomjerne opterećenosti sudova u radu, stranke se 'delegiraju' manje opterećenim sudovima,
    bez obzira na to što se na taj način, udaljavanjem otežava pravna zaštita i povećavaju troškovi stranaka
    prilikom ostvarivanja njihovih prava.

    PLAN: Delegirati se trebaju suci i spisi, a ne stranke!

           - ukidanje instituta svrhovite delegacije na prijedlog suda. Svrsishodnu delegaciju radi lakšeg
              provođenja dokaznog postupka mogu i trebaju predlagati samo stranke.

6. UKIDANJE BLOKADE RAČUNA MANJE OD 5 DANA GODIŠNJE KAO DOKAZA FINANCIJSKE
    SPOSOBNOSTI U POSTUPCIMA JAVNE NABAVE

    Poduzetnici se često ne svojom krivnjom zateknu u stanju blokade svojih bankovnih računa u kraćem
    trajanju koliko je potrebno da se problem administrativno riješi. Najčešći razlog tome su
    administrativne pogreške poslovnih banaka i/ili FINE poput nepravovremenog knjiženja novčanih
    doznaka i sl. Međutim, posljedice takvih propusta trpe stranke kojima je onemogućeno
    sudjelovanje u postupcima javne nabave.

    U gospodarski osjetljivom razdoblju ne bi trebale postojati stroge administrativne regulacije, odnosno
    zabrane za gospodarsku aktivnost poslovnih subjekata, pogotovo kada se ciljevi regulacije mogu
    ostvariti blažim i smislenijim mjerama.

    PLAN: Zakonom o javnoj nabavi izričito propisati da se kao dokaz financijske sposobnosti u postupku
     javne nabave ne može smatrati stanje blokade u trajanju jednakom ili kraćem od 5 dana godišnje.
 

7. UVOĐENJE PRAVA ŽALBE NA PRESUDU POVODOM OBVEZNOG PREKRŠAJNOG NALOGA

    Obvezne prekršajne naloge izdaju najčešće tijela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima.
    Nakon što okrivljenik izjavi prigovor, provodi se prvostupanjski postupak, međutim, okrivljenici nemaju
    pravo žalbe na prvostupanjsku presudu.

    Postojeće rješenje nije prihvatljivo s obzirom na stupanj zadiranja u prava pojedinca, niti je pravično da o
    prekršajnoj odgovornosti temeljem optužbe 'lokalnih vlasti' odlučuju 'lokalni suci', bez prava na konačnu
    odluku od strane višeg suda.

    Žurnost u postupcima ne smije se ostvarivati nauštrb temeljnih ljudskih prava.

    PLAN: Prekršajnim zakonom treba omogućiti žalbu protiv presuda povodom obveznog prekršajnog
     naloga ( brisanje članka 244. stavka 3. Prekršajnog zakona )

8. EFIKASNIJE SANKCIONIRANJE KRIMINALNOG I PRIJEVARNOG POSTUPANJA/POSLOVANJA

    Brojni su primjeri poduzetnika koji su trgovačka društva doveli do bankrota i oštetili brojne vjerovnike na
    način da su prenijeli imovinu trgovačkog društva na sebe i/ili svoju rodbinu. Uspjeh takvog prijevarnog
    postupanja u velikoj mjeri rezultat je i neadekvatne zakonske regulative prema kojoj su rokovi za
    podnošenje tužbe radi pobijanja dužnikovih radnji prekratki.
    Naime, s obzirom da je jedna od pretpostavki ovakvog sredstva pobijanja postojanje dospjele tražbine
    vjerovnika, vjerovnicima je često utvrđeno svojstvo dospjelosti njihovih tražbina u kaznenom
    postupku tek po proteku rokova za pobijanje dužnikovih radnji. U kaznenim postupcima okrivljenici
    namjerno otežu postupke kako bi izbjegli odgovornost.

    PLAN: Zakonom o obveznim odnosima predvidjeti minimalni rok od 6 godina za podnošenje tužbe radi
     pobijanja dužnikovih pravnih radnji.

USTAVNI SUD

Hrvatska slijedi europsko-kontinentalni model ustavnog prava/sudovanja koji se temelji na ideji da je izbor ustavnih sudaca isključiva odgovornost države, odnosno najviših državnih ( političkih ) institucija. Sukladno tome, postupak izbora sudaca Ustavnog suda s obilježjima javnog natječaja, kakav je trenutno na snazi ( postupak izbora sudaca Ustavnog suda pokreće odbor Hrvatskoga sabora nadležan za Ustav objavom poziva u Narodnim novinama pravosudnim institucijama, pravnim fakultetima, odvjetničkoj komori, pravničkim udrugama, političkim strankama, drugim pravnim osobama i pojedincima da predlože kandidate za izbor jednog ili više sudaca Ustavnog suda, pri čemu svatko može i sam sebe predložiti kao kandidata ), ne postoji ni u jednoj drugoj državi iz tog zajedničkog kruga ( primjerice, u Austriji predsjednik države imenuje suce na temelju prijedloga koji podnose federalne vlade i oba doma parlamenta, dok u Njemačkoj suce biraju oba doma Bundestaga ).

Dakle, Hrvatska
je prilično liberalna i progresivna u usporedbi s konzervativnim praksama zemalja-uzora ( u smislu pravne i demokratske tradicije ). Osim toga, Venecijanska komisija također ukazuje na nespornu političku dimenziju rada i uloge ustavnih sudova i preporuča da u izborima sudjeluju svi oblici vlasti, da se vodi računa u pogledu sastava o ravnomjernoj zastupljenosti naroda i sl. 

PLAN:

- ukidanje prava ponovnog izbora (prevencija 'povampirenja' USRH-a.

- mandat produljiti na 10-12 godina ( umjesto dosadašnjih 8, a radi stabilnosti - SR Njemačka: 12 god ).

- DSV ( tijelo struke ) prije izbora u Hrvatskom saboru iz liste pristiglih kandidatura odabere određenu kvotu
   od ukupno 13 sudaca USRH-a ( primjerice 4 ), a da ostatak bira, po gore opisanom modelu, Hrv. sabor.

DECENTRALIZACIJA

Hrvatska uz Latviju i Mađarsku ima najveću razliku u regionalnom razvoju među članicama EU. Grad Zagreb ima 3,5 puta veći BDP od najslabije razvijene županije ( Brodsko-posavska ). Neke slavonske županije imaju BDP na razini država subsaharske Afrike. Razvoj se u Hrvatskoj već desetljećima “događa”, umjesto da se planira. Tako se većina razvoja u Hrvatskoj odvija u Zagrebu i uskom obalnom turističkom području. Posljedica takvog stanja je gospodarsko zaostajanje najvećeg dijela zemlje za Zagrebom i obalnim prostorom, uz izrazito smanjenje broja stanovnika u većem dijelu zemlje, koje u nekim dijelovima Slavonije ( Vukovarsko-srijemska županija ) poprima obilježja egzodusa.
Sustav regionalne i lokalne samouprave izuzetno je fragmentiran, podfinanciran i birokratiziran. Hrvatska ima preveliki broj županija, općina i gradova. Posebno su problematične općine s izuzetno malim brojem stanovnika. Međutim, od samog smanjenja broja općina i gradova, puno je bitnije razdijeliti općine i gradove u razrede ( prema funkcijama i broju stanovnika ) i sukladno tome odrediti ovlasti i sredstva namijenjena za potrebe birokracije. Na taj način će se izbjeći da općina u Dalmatinskoj zagori sa 150 stanovnika ima načelnika koji prima plaću od 10000 kuna i vozi službeni auto od 300000 kuna. Ovlasti i proračunska sredstva treba usmjeriti prema regionalnoj i lokalnoj samoupravi, te im na taj način dati poluge razvoja u ruke. Neke zemlje, poput Danske, izdvajaju i do 40% proračuna za lokalnu razinu upravljanja.

OBRAZOVANJE

Uz Bugarsku i Slovačku, Hrvatska unutar EU ekipe izdvaja najmanje za obrazovanje (<4% BDP-a). Jedna trećina odraslog stanovništva ima završeno samo osnovno obrazovanje. Budući da je RH zemlja europske ekonomske periferije, s niskom zaposlenošću radno sposobnog stanovništva, s rastućim trendom iseljavanja mladih, Nastavni planovi i programi u osnovnim i srednjim školama trebaju redizajn kako bi postali podloga za stvaranje umijeća i vještina kod učenika, a ne samo trenirali pamćenje. Problem svih dosadašnjih reformi obrazovnog sustava je taj što su se odvijale u uvjetima u kojima nije bilo prave političke volje za povećanjem sredstava za ulaganje. Obrazovni sustav se predugo doživljava kao teret, nužno zlo..

PREDŠKOLSKA RAZINA

Nedostupnost predškolskog obrazovanja

Cijena i dostupnost predškolskog obrazovanja ovisi o mogućnostima lokalne samouprave, stoga bogatiji gradovi imaju ustanove predškolskog obrazovanja, dok manji gradovi nemaju. Osim fizičke nedostupnosti, problem je i financijska - u većim gradovima predškolsko obrazovanje jeftinije je u odnosu na manje gradove u Hrvatskoj.

PLAN:

Dva potencijalna rješenja:

  1. Decentralizacijom omogućiti više sredstava lokalnoj samoupravi koja u tom slučaju ima više sredstava za predškolsko obrazovanje.

  2. Predškolsko obrazovanje staviti pod financijsku nadležnost države. U ovom slučaju pojavljuje se problem nedostatka sredstava u državnom proračunu, pa se kao potencijalno rješenje vidi:

  • smanjenje proračunskih izdataka na drugim područjima (npr. državna uprava)

  • povećanje prihoda u proračunu ( primjerice, povećanjem broja zaposlenih, odnosno prihoda od poreza ili smanjenjem poreznog opterećenja na rad, a povećavanjem na imovinu - posebno imućnijih građana, poput kriznog poreza u Sloveniji ).

Uz navedeno, predlaže se financijsko stimuliranje kvalitetnog, a deficitarnog nastavničkog kadra, za rad u manjim sredinama te sudjelovanje ustanova predškolskog obrazovanja na natječajima kohezijskih fondova.

OSNOVNOŠKOLSKA RAZINA

Nedostupnost obaveznih odgojno-obrazovnih materijala i sadržaja

Osnovnoškolsko obrazovanje obavezno je za sve građane, no sadržaji koji su u sklopu istog obavezni, podliježu financiranju od strane skrbnika učenika. Zbog toga izvanškolske aktivnosti, poput jednodnevnih i višednevnih izleta, posjeta raznim ustanovama, često nisu dostupne učenicima slabijeg financijskog stanja. Osim toga, učenici moraju plaćati školske udžbenike, koji se mijenjaju godišnje ( na profit nakladnika ), te školske obroke.

PLAN:

Osiguravanje besplatnih obaveznih izvanškolskih aktivnosti, udžbenika i obroka:

  1. Povećanjem prihoda u proračunu.

  2. Uštedom u održavanju odgojno-obrazovnih ustanova osiguravanjem višeg energetskog certifikata - velika količina prihoda troši se na skupe enegente (uvozna nafta) i lošu izolaciju.

Zastario Nastavni plan i program te pravilnici o disciplinskim mjerama - učenje se temelji na činjeničnom, a ne praktičnom znanju.

PLAN:

  1. Izmjena Nastavnog plana i programa stavljanjem naglaska na projektni i terenski rad.

  2. Davanje većih ovlasti učiteljima u uvođenju discipline.

SREDNJOŠKOLSKA RAZINA

Neusklađenost produkata srednjoškolskih obrazovnih programa s tržištem rada

Strukovna obrazovna zanimanja neusklađena su s potrebama hrvatskog, ali i europskog tržišta rada, dok gimnazijsko obrazovanje učenicima ne omogućava stjecanje radnih navika kroz praktičan rad. Kroz opće i strukovno obrazovanje nezastupljena je diverzifikacija s obzirom na sposobnosti i interese učenika.

PLAN:

  1. Reforma strukovnog obrazovanja da se ucenici skoluju za profile zanimanja, a ne za zanimanja. Primjerice tehnicki, usluzni itd. To daje pokretljivost radnoj snazi i u skladu je sa suvremenim trendovima.

  2. Uvođenje obaveznog volonterskog rada/prakse tijekom gimnazijskog obrazovanja.

  3. Diverzifikacija s obzirom na sposobnosti i interese učenika na višim godinama ( 3. i 4. ) srednjoškolskog obrazovanja, posebice tijekom gimnazijskog obrazovanja.

Državna matura

Kriteriji za polaganje državne mature jednaki su za učenike gimnazijskih i strukovnih obrazovnih programa. Unatoč postojanju državne mature, velik dio fakulteta provodi prijemne ispite, koji se ujedno i naplaćuju.

PLAN:

  1. Diverzifikacija kriterija za različite srednjoškolske obrazovne programe.

  2. Ukidanje posebnih prijemnih ispita na pojedinim fakultetima, odnosno usklađivanje njihovih kriterija selekcije sa selekcijom državne mature.

Dodatno:

  • osiguravanje potpore učenicima iz socijalno ugroženih obitelji

  • osiguravanje funkcionalnosti i materijalne opremljenosti škola od strane države ( problem saniranja kroz EU natječaje i kohezijske fondove )

VISOKOŠKOLSKA RAZINA

Neusklađenost produkata Bolonjskog sustava obrazovanja s tržištem rada

Visokoškolski obrazovni programi i upisne kvote, kao i rezultati Bolonjskog sustava, neusklađeni su s potrebama tržišta rada, što se osobito vidi po nezapošljivosti onih sa završenim preddiplomskim studijem.

Dodatno:

  • nespremnost za rad nakon izlaska iz sustava visokoškolskog obrazovanja (problem neuključenosti u tržište rada tijekom studija)

PODUZETNIŠTVO

Mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj nositelj su gospodarstva i zapošljavaju većinu zaposlenih. Umjesto da bude fokus gospodarstvene politike, u Hrvatskoj se poduzetništvo ignorira u smislu poticanja razvoja, a odnos države prema poduzetnicima obeshrabruje one koji to još nisu da i sami postanu poduzetnici. Godišnji HUP skor koji prati napredak u provođenju reformi temeljem određenih statističkih pokazatelja u 12 područja ključnih za napredak poduzetništva, u 2014. je iznosio 32 od mogućih 100, kao i godinu prije, pri čemu se u 7 područja bilježi negativni trend kretanja skora u odnosu na 2011.

Mogućnost pokretanja novih poduzeća, bezbroj procedura pri pokretanju posla, izdavanju dozvola, plaćanju poreza, sudskim procesima, (ne)učinkovitost  i (ne)korumpiranost pravosuđa i javne administracije, zajedno s postojano visokim poreznim opterećenjem i ustrajnošću Porezne uprave u traženju propusta i promptnom kažnjavanju poduzetnika u šumi bujajućih novih propisa, nimalo su poticajno okruženje za stvaranje nove vrijednosti.

MJERE:

  1. Hitna i opsežna deregulacija - u suradnji s poduzetnicima pronaći ključna mjesta gdje se odmah može smanjiti birokratski pritisak.
  2. Uvođenje instrumenata opomene i savjeta prije drakonskih kazni. 
  3. Porez na tržišni udio - cilj je izjednačiti tržišnu utakmicu između velikih koji vrše pritisak veličinom i malih poduzeća. Efekt ovog poreza osjetila bi samo poduzeća sa velikim tržišnim udjelom.

SOLIDARNOST i LJUDSKA PRAVA

Mjerilo civilizacijskog razvoja društva nalazi se u njegovoj brizi za svoje najslabije članove i manjine.

PLAN:

Beskućnici 

a) Smještaj

  • Uvođenje zakona o obveznim smještajnim jedinicama za beskućnike u svakom gradu u  postotku minimalno za 40% od ukupnog broja beskućnika.

  • Uvođenje zabrane diskriminacije

           -  svi korisnici su slobodni zatražiti da ih se smjesti u sobu s određenom osobom/osobama,
              ukoliko su sve osobe suglasne sa zahtjevom.             

           -  parovi, bez obzira na seksualnu orijentaciju, imaju prednost pri zajedničkom smještaju.

  • Različite kategorije smještaja

           -  obavezno razdvajanje korisnika prema dobi, zdravstvenom i psihološkom stanju.

  • Svaka smještajna jedinica je obavezna imati stručno osoblje - kuhar/ica i psiholog/inja.

  • Prednost pri zapošljavanju u smještajnim jedinicama imaju beskućnici.

b) Prebivalište

  • obavezno dodjeljivanje mjesta prebivališta na adresu smještajne jedinice, uz obvezno omogućavanje 
    individualnih sandučića.  

  • za ostale uvesti propis o obaveznom dodjeljivanju adrese na koju se beskućnici mogu prijaviti pri nadležnom centru za   socijalnu skrb uz individualne poštanske sandučiće.

c) Javne kuhinje

  • u javnim kuhinjama obavezno je zapošljavanje stručnog osoblja - kuhari/ce.

  • razdvajanje prava korištenja javne kuhinje s obzirom na psihološko i zdravstveno stanje.

  • dopuštanje korištenja kompletnog pribora za jelo psihički stabilnim osobama.

  •  davanje prednosti pri zapošljavanju beskućnicima.

d) Besplatno izdavanje osobnih karti i drugih dokumenata koji se dobivaju od države

e) Besplatan prijevoz do smještajne jedinice

f)  Uvođenje olakšavajuće mjere za poduzetnike koji zaposle beskućnika u stalni radni odnos

g) Uvođenje olakšavajuće mjere za edukacijske ustanove koje ustupe školovanje beskućnicima

h) Stvaranje posebne baze pri HZZu u kojima su CV-evi beskućnika

i)  Promjena zakona o socijalnoj skrbi.

  • omogućiti primanje naknade i osobama koje su korisnici prihvatilišta.

  • direktno isplaćivanje socijalnih naknada svim psihički stabilnim osobama a ne institucijama/ustanovama.

Siromaštvo

a) Poslovnom sektoru zakonom zabraniti bacanje sanitarno ispravne hrane.

b) Institucionalizacija socijalnog poduzetništva

  • Stvaranje Socijalnih samoposluga iz kojih će se distribuirati višak hrane

  • Društveni dućan u sklopu Socijalnih samoposluga koji će sadržavati odjel za:

  • odjeću i obuću,

  • dječja pomagala,

  • pomagala za starije i bolesne

  • odjel tehnologije

c) Uvođenje olakšica za poduzeća koja pravovaljano skladište/distribuiraju višak hrane.

d) Uvođenje druge porezne stope za socijalno poduzetništvo.

e) Smanjenje poreza na usluge i proizvode proizvedene u socijalnom poduzetništvu.

Socijalni radnici

a) Obavezno psihičko testiranje socijalnih radnika svakih 5 godina.

b) Prikaz imovinske kartice socijalnog radnika i njene/njegove obitelji.

c) Transparentno poslovanje

  • Javno iznošenje podataka o socijalnoj pomoći pojedinih slučajeva, posebno maloljetne djece. Slučajevi se mogu voditi pod kodnim brojem zbog zaštite identiteta ali se za svaki slučaj mora javno priložiti potrebna papirologija i objasniti razlog odluke o davanju socijalne pomoći i drugih naknada.

d) Uvođenje praćenja učinkovitosti socijalnih radnika

  • Potrebno je pratiti učinkovitost socijalnih ranika s obzirom na njihov rad i savjetovanje. Osoba/obitelj i/ili pojedinac mora imati direktnu korist u vlasitom životu od pomoći socijalnih radnika.

Socijalizacija

a) Rad

  • Poticanje na društveno koristan rad socijalnih slučajeva, penzionera i mladih bez roditeljske skrbi ukoliko ispunjavaju zdravstvene i kvalifikacijske uvjete.

  • stvaranje baze potrebnih poslova za društvenu korist te usklađivanje ponude i potražnje.

  • upis tog rada u radnu knjižicu kao radnog iskustva ( sadnja cvijeća u javnim parkovima, instrukcije za mlade socijalno ugrožene, pomaganje straijima i/ili samcima, rad sa oboljelima, edukacija i sl. ).

b) Grupe potpore

  • osnivanje grupa potpore s obzirom na psihološku problematiku. Vode ih socijalni radnici.

  • osnivanje sportskih grupa s obzirom na interes za pojedini sport.

c) Školovanje

  • srednjoškolci i studenti svoju praksu odrađuju educirajući i pomažući socijalne slučajeve i mlade bez roditeljske skrbi.

  Politika ravnopravnosti spolova

a) UNUTARNJA

           -  Supredsjedništvo stranke sa zastupljenosti oba spola.

           -  Pri kreiranju svih listi važna je rodna uravnoteženost, a prednost ima diskriminirani spol.

           -  Kod izbora kandidata, ukoliko su kvalifikacije jednake, prednost ima diskriminirani spol.

           -  Sva tijela stranke moraju poštivati rodnu uravnoteženost, a u slučaju neuravnoteženosti prednost
               ima diskriminirani spol.

           -  Kod natječaja za posao i u svim govorima se prvo navodi ženski spol pa muški. 

           -  Kod natječaja za posao izbor između finalnih kandidata mora biti između dva spola, a prednost
               ima diskriminirani spol.

           -  Transparentno prikazivanje javnosti rodne zastupljenosti prema funkcijama, plaći i sličnim
               kriterijima.

b) VANJSKA

  • Zahtijevati od svih javnih/državnih tijela da izlistaju zastupljenost oba spola u organizaciji/poduzeću prema sljedećim kriterijima:

           -  Ukupni broj žena i muškaraca u organizaciji/poduzeću

           -  Ukupni broj žena i muškaraca po funkcijama

           -  Posljednje promaknuće žena i muškaraca u cijeloj organizaciji/poduzeću

           -  Edukacije financirane od organizacije/poduzeća po spolu

           -  Visina plaće za žene i muškarce za sve odjele i funkcije

           -  Visina dodatka na plaću i posebnih pogodnosti za žene i muškarce ( službeni automobil, telefon,
                laptop..)

           -  Iskoristivost slobodnih dana i porodiljnih dopusta po spolu


5 _ _ _ _ zaključak

Demokratski politički sustav prema Ustavu RH jedan je od temelja našeg društvenog uređenja. Sistem participativne demokracije u tom smislu predstavlja bitnu nadopunu postojećeg modela političkog odlučivanja. Gotovo svi sektori društva koriste napredne tehnologije u svom radu i djelovanju i time znatno pospješuju, ubrzavaju i unaprjeđuju svoju učinkovitost. Gradska i lokalna vlast trebaju slijediti isti put. Naša je obaveza da moderne komunikacijske tehnologije upotrijebimo u smjeru razvoja tog sustava, u smjeru unaprjeđenja demokratske procedure te da svaki građanin ima mogućnost uputiti svoje ideje prema centrima političke moći.

podijeli
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------